Predsjednik Moldavije Igor Dodon obećao je doći u Moskvu na paradu u čast 72. godišnjice pobjede u Velikom Domovinskom ratu Domovinski rat. Čelnik ove zemlje sudjelovat će u slavlju na Crvenom trgu prvi put nakon desetljeća i pol. Zašto su čelnici nekada bratskih republika i šefovi zapadnih država u posljednjih godina Zar tako često odbijaju pozive na Paradu pobjede?..
Igor Dodon najavio je posjet Moskvi 9. svibnja još u travnju, obećavši da će na praznik doći sa suprugom i sinom: “Dobio sam poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da prisustvujem svečanim događanjima na Crvenom trgu. Gotovo 15 godina predsjednici Moldavije nisu dolazili u Moskvu na ovaj dan, pa sam odlučio otići.”
Godine 2010. Mihai Ghimpu, vršitelj dužnosti predsjednika Moldavije, izjavio je da “pobijeđeni” nemaju što raditi na ovaj praznik. “Kako mogu sudjelovati u paradi pored vojske koja je donijela komunizam, organizirala glad i deportacije u Sibir? Ta je vojska također bila osnova za formiranje Pridnjestrovlja”, objasnio je.
Potraživanja iz vremena SSSR-a
Ogorčenost prema sovjetskoj prošlosti natjerala je još dva predsjednika da odbiju prisustvovati proslavama povodom 50. godišnjice pobjede u Moskvi. Godine 1995., kada su ruske vlasti prvi put pozvale strane čelnike na paradu, nisu došli samo predstavnici zemalja antihitlerovske koalicije, već i njemačko vodstvo.
Litva i Estonija odbile su sudjelovati u događaju, a obje su države dugo odugovlačile sa službenim objašnjenjima. Predsjednik Litve Valdas Adamkus naknadno je izrazio nadu da se Moskva neće uvrijediti njegovom odlukom da ostane u Vilniusu, ali je izrazio mišljenje da je njegova zemlja patila još gotovo 50 godina nakon rata. Estonski premijer Andrus Ansip izrazio je to konkretnije i oštrije: “Pobjeda u Drugom svjetskom ratu bila je velika pobjeda nad fašizmom, ali nakon nje je uslijedila okupacija baltičkih zemalja. Sovjetski Savez je napravio veliku grešku."
Bilo je i pritužbi na račun Moskve u vezi s trenutnim dnevnim redom. Godine 2005. gruzijski predsjednik Mikheil Saakashvili otkazao je posjet tri dana prije parade. "Za sada smo u situaciji da nemamo ništa posebno slaviti u Moskvi", rekao je. Sakašvili je bio nezadovoljan činjenicom da se Rusiji ne žuri s donošenjem odluke o brzom povlačenju Ruske baze s područja Gruzije, na čemu je inzistirao Tbilisi. Predsjednik Gruzije je svoju odluku nazvao činom "ponosnog vođe demokratske države". Sada gruzijski predsjednik nije pozvan na paradu: diplomatski odnosi zemljama nije bilo bolje od 2008.
Ukrajinski faktor
Val kolektivnih odbijanja započeo je 2014. godine – nakon promjene vlasti u Kijevu, sukoba na jugoistoku Ukrajine i aneksije Krima. U 2015. svibanjske kritike iz inozemstva već su izgledale poznato i očekivano. Kijev je ponovio da je “u uvjetima ruske agresije” sudjelovanje ukrajinskih predstavnika na paradi nezamislivo.
Mnogi drugi nisu došli, uključujući američkog predsjednika Baracka Obamu. “Razlog je Ukrajina. I to je odluka ne samo Obame, već i većine lidera evropske zemlje a možda i druge regije”, objasnio je američki veleposlanik John Tefft. Prema njegovim riječima, postojao je “osjećaj da će se tijekom parade u Moskvi slaviti i ono što se dogodilo u Ukrajini”.
Tijekom priprema za godišnjicu rusko ministarstvo vanjskih poslova istaknulo je da će odluka njemačke kancelarke Angele Merkel odigrati posebnu ulogu “u prekidu antiruske kampanje”. Ona je, međutim, odabrala kompromisnu opciju: odbila je prisustvovati paradi zbog situacije u Donbasu, ali je sutradan, 10. svibnja, došla u Moskvu.
Tradicionalno nije bilo moldavskog vodstva, iako su se razlozi za odbijanje promijenili. Predsjednik zemlje Nikolaj Timofti nije skrivao činjenicu da se solidarizirao s Europljanima: gotovo svi su otkazali posjete u vezi s događajima u Ukrajini.
Jedino se nisu promijenila objašnjenja Tallinna, koji se, čak i u pozadini ukrajinske krize, nastavio sjećati sovjetske okupacije, odbijajući ići na proslavu u Moskvu.
Naposljetku, nešto više od 20 od 68 pozvanih čelnika pristalo je na rusku stranu, čak i unatoč kritikama i sankcijama. Češki predsjednik Miloš Zeman o tome je čak raspravljao s američkim veleposlanikom u Pragu. Izrazio je nezadovoljstvo Zemanovom namjerom da prisustvuje proslavi u Moskvi i dobio oštre ukore: “Ne mogu zamisliti da bi češki veleposlanik u Washingtonu savjetovao američkog predsjednika kamo da ide. I neću dopustiti nikakvim veleposlanicima da ometaju moje planove putovanja u inozemstvo.”
Osobni i predsjednički poslovi
Washington i druge svjetske prijestolnice ignorirale su paradu ne samo iz političkih razloga: 9. svibnja 2010. Obama nije mogao biti u Moskvi jer je doktorirao pravo na Sveučilištu Hampton. U 2015., kada su svi govorili o ukrajinskoj krizi, neki su se čelnici pozivali i na osobnu zauzetost. To su, primjerice, učinili francuski predsjednik Francois Hollande i japanski premijer Shinzo Abe.
Ali češće su kao izgovor koristili unutarnje državne prilike. Prije sedam godina talijanski premijer Silvio Berlusconi otkazao je posjet Moskvi zbog financijske krize. Iz njegovog ureda su objasnili da prevladavanje problema zahtijeva stalni kontakt. Iz istog razloga u Parizu je ostao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.
Vjerojatno ni ovoga puta neće biti pariških gostiju: dan ranije zemlja je bila domaćin predsjednički izbori, zbog čega je pobijedio čelnik pokreta “Naprijed!”. Emmanuel Macron.
Zastupnici Velike Britanije također su propustili odmor u Moskvi zbog izbora. Tako je 2005. britanski premijer Tony Blair tijekom telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom rekao da neće moći prisustvovati paradi. Putin je imao razumijevanja, čestitao je Blairu rođendan i pobjedu njegove stranke na izborima.
Veze bez poziva
Kremlj, u pravilu, mirno prima odbijanja, ističući da se parada ne održava za strane goste, već prvenstveno za veterane. U situaciji masovnog bojkota 2015., ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov primijetio je da je pet godina ranije također bilo nekoliko stranih osoba visokog profila, iako se još nisu dogodili ni događaji u Donbasu ni aneksija Krima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ističe da njegove kolege uvijek imaju pravo izbora, iako izražava sumnju da svi sami donose taj izbor: “Neki ne žele, drugi ne smiju u “vašingtonski regionalni komitet”. Neki će se možda i sramiti, ali neka sami odluče.”
Čelnik susjedne Bjelorusije osudio je pak kolege koji odbijanje koriste u političke svrhe. "Druga je stvar kada ste zauzeti kod kuće", primijetio je. Prije 70. obljetnice pobjede, kada je popis uzvanika bio neuobičajeno mali, planovi Aleksandra Lukašenka popraćeni su s posebna pažnja, ali nije opravdao očekivanja. “U Bjelorusiji, prema ustavu, nitko osim vrhovnog zapovjednika ne može biti domaćin parade. 9. svibnja imat ćemo svoju paradu, kao u Moskvi”, rekao je Lukašenko, koji je, međutim, tijekom godina svog predsjednikovanja češće posjećivao parade u ruskoj prijestolnici nego u Minsku.
U Kazahstanu je svečani vojni marš u čast pobjede napušten prošle godine, a predsjednik zemlje je otišao u Moskvu na događaje. Kao rezultat toga, Nursultan Nazarbayev dobio je posebnu zahvalnost od Putina. “Ovo je znak našeg posebnog odnosa, savezničkih odnosa, vrlo smo zadovoljni time, želimo vam zahvaliti na tome”, rekao je ruski čelnik.
Nazarbajev je, kao i drugi gosti, na paradu 2016. stigao bez tradicionalne pozivnice. Jednostavno su ih prestali slati, objasnili su iz Kremlja, ali naglasili da su svi gosti dobrodošli. Među njima će vjerojatno opet biti i predsjednik Kazahstana - uostalom, mimohod u Astani već je održan.
Nedolazak većine stranih čelnika na Paradu pobjede u Moskvi objasnio je činjenicom da 72. obljetnica pobjede Crvene armije i sovjetskog naroda nad nacističkom Njemačkom u Velikom domovinskom ratu 1941.-1945. nije obljetnica.
"Budući da se nije radilo o obljetnici, nije bilo predviđeno šire međunarodno sudjelovanje", rekao je tajnik za tisak šefa države u izjavi.
Peskov je objasnio prisustvo predsjednika Moldavije među uzvanicima na Crvenom trgu činjenicom da je moldavskog čelnika na ovaj događaj pozvao ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom njihovog nedavnog sastanka na marginama samita EurAsEC-a u Biškeku.
"Nikakvo drugo međunarodno sudjelovanje nije bilo predviđeno", naglasio je Peskov.
Također je demantirao izvještaje o navodnom namjernom povećanju odaziva na skup sjećanja na Besmrtni puk.
“Nema potrebe inicirati povećanje sudjelovanja. Činjenica je da je popularnost ove akcije tolika da nema potrebe za dodatnim organizacijskim radnjama”, rekao je predstavnik Kremlja.
Igor Dodon prisustvovao je Paradi pobjede na Crvenom trgu - ovo je prvi put u posljednjih 15 godina da je čelnik Moldavije sudjelovao u događajima povodom obilježavanja 9. svibnja u Moskvi. Ovo je treći posjet Igora Dodona Moskvi od početka ove godine.
Brojni državni vrh i šefovi vlada čestitali su ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i Rusima Dan pobjede odgovarajućim telegramima. Čestitke su prenijeli predsjednik Abhazije, predsjednik Azerbajdžana, predsjednik Armenije, predsjednik Bjelorusije i predsjednik Kazahstana.
Zapadni tisak, koji je pratio ovogodišnju Paradu pobjede, napominje da za Kremlj pobjeda u ratu postaje jedan od temelja legitimiteta.
Washington Post, podsjećajući čitatelje na žrtve koje je SSSR podnio u borbi protiv nacista, napominje da je, prema mišljenju Kremlja, “spašavanje svijeta od fašizma najveće postignuće ne samo Sovjetskog Saveza. To je postalo osnova za povratak Rusije svom imidžu velika moć nakon Hladnog rata.
Godine 2016. počasni gost na podiju bio je predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev. Nazarbajev je bio počasni gost ruskog predsjednika 2015. godine, kada je Rusija slavila 70. obljetnicu Pobjede, kojoj, zbog zahlađenja odnosa sa zapadnim zemljama, nisu prisustvovali čelnici europskih zemalja i SAD-a.
Paradu 2015. godine, posvećenu 70. obljetnici pobjede nad fašizmom, većina europskih političara ignorirala je. To je uzrokovano pogoršanjem odnosa između Rusije i zapadnih zemalja nakon razvoja ukrajinske krize. Većina od 30 stranih čelnika koji su došli u Moskvu bili su predstavnici republika bivši SSSR. Među stranim gostima na tribinama se pojavio šef Kube
Predsjednik Moldavije Igor Dodon obećao je doći u Moskvu na paradu u čast 72. godišnjice pobjede u Velikom domovinskom ratu. Čelnik ove zemlje sudjelovat će u slavlju na Crvenom trgu prvi put nakon desetljeća i pol. Lenta.ru doznala je zašto čelnici nekoć bratskih republika i šefovi zapadnih država posljednjih godina tako često odbijaju pozive na Paradu pobjede.
Igor Dodon najavio je posjet Moskvi 9. svibnja još u travnju, obećavši da će na praznik doći sa suprugom i sinom: “Dobio sam poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da prisustvujem svečanim događanjima na Crvenom trgu. Gotovo 15 godina predsjednici Moldavije nisu dolazili u Moskvu na ovaj dan, pa sam odlučio otići.”
Godine 2010. Mihai Ghimpu, vršitelj dužnosti predsjednika Moldavije, izjavio je da “pobijeđeni” nemaju što raditi na ovaj praznik. “Kako mogu sudjelovati u paradi pored vojske koja je donijela komunizam, organizirala glad i deportacije u Sibir? Ta je vojska također bila osnova za formiranje Pridnjestrovlja”, objasnio je.
Potraživanja iz vremena SSSR-a
Ogorčenost prema sovjetskoj prošlosti natjerala je još dva predsjednika da odbiju prisustvovati proslavama povodom 50. godišnjice pobjede u Moskvi. Godine 1995., kada su ruske vlasti prvi put pozvale strane čelnike na paradu, nisu došli samo predstavnici zemalja antihitlerovske koalicije, već i njemačko vodstvo.
Litva i Estonija odbile su sudjelovati u događaju, a obje su države dugo odugovlačile sa službenim objašnjenjima. Predsjednik Litve Valdas Adamkus naknadno je izrazio nadu da se Moskva neće uvrijediti njegovom odlukom da ostane u Vilniusu, ali je izrazio mišljenje da je njegova zemlja patila još gotovo 50 godina nakon rata. Estonski premijer Andrus Ansip izrazio je to konkretnije i oštrije: “Pobjeda u Drugom svjetskom ratu bila je velika pobjeda nad fašizmom, ali nakon nje je uslijedila okupacija baltičkih zemalja. Sovjetski Savez je napravio veliku grešku."
Bilo je i pritužbi na račun Moskve u vezi s trenutnim dnevnim redom. Godine 2005. gruzijski predsjednik Mikheil Saakashvili otkazao je posjet tri dana prije parade. "Za sada smo u situaciji da nemamo ništa posebno slaviti u Moskvi", rekao je. Sakašvilijevo nezadovoljstvo izazvalo je to što se Rusiji nije žurilo s donošenjem odluke o brzom povlačenju ruskih baza s gruzijskog teritorija, na čemu je inzistirao Tbilisi. Predsjednik Gruzije je svoju odluku nazvao činom "ponosnog vođe demokratske države". Sada gruzijski predsjednik nije pozvan na paradu: diplomatski odnosi između zemalja nisu uspostavljeni od 2008.
Ukrajinski faktor
Val kolektivnih odbijanja započeo je 2014. godine – nakon promjene vlasti u Kijevu, sukoba na jugoistoku Ukrajine i aneksije Krima. U 2015. svibanjske kritike iz inozemstva već su izgledale poznato i očekivano. Kijev je ponovio da je “u uvjetima ruske agresije” sudjelovanje ukrajinskih predstavnika na paradi nezamislivo.
Mnogi drugi nisu došli, uključujući američkog predsjednika Baracka Obamu. “Razlog je Ukrajina. I to nije odluka samo Obame, već i većine čelnika europskih zemalja, a možda i drugih regija”, objasnio je američki veleposlanik John Tefft. Prema njegovim riječima, postojao je “osjećaj da će se tijekom parade u Moskvi slaviti i ono što se dogodilo u Ukrajini”.
Tijekom priprema za godišnjicu rusko ministarstvo vanjskih poslova istaknulo je da će odluka njemačke kancelarke Angele Merkel odigrati posebnu ulogu “u prekidu antiruske kampanje”. Ona je, međutim, odabrala kompromisnu opciju: odbila je prisustvovati paradi zbog situacije u Donbasu, ali je sutradan, 10. svibnja, došla u Moskvu.
Tradicionalno nije bilo moldavskog vodstva, iako su se razlozi za odbijanje promijenili. Predsjednik zemlje Nikolaj Timofti nije skrivao činjenicu da se solidarizirao s Europljanima: gotovo svi su otkazali posjete u vezi s događajima u Ukrajini.
Jedino se nisu promijenila objašnjenja Tallinna, koji se, čak i u pozadini ukrajinske krize, nastavio sjećati sovjetske okupacije, odbijajući ići na proslavu u Moskvu.
Naposljetku, nešto više od 20 od 68 pozvanih čelnika pristalo je na rusku stranu, čak i unatoč kritikama i sankcijama. Češki predsjednik Miloš Zeman o tome je čak raspravljao s američkim veleposlanikom u Pragu. Izrazio je nezadovoljstvo Zemanovom namjerom da prisustvuje proslavi u Moskvi i dobio oštre ukore: “Ne mogu zamisliti da bi češki veleposlanik u Washingtonu savjetovao američkog predsjednika kamo da ide. I neću dopustiti nikakvim veleposlanicima da ometaju moje planove putovanja u inozemstvo.”
Osobni i predsjednički poslovi
Washington i druge svjetske prijestolnice ignorirale su paradu ne samo iz političkih razloga: 9. svibnja 2010. Obama nije mogao biti u Moskvi jer je doktorirao pravo na Sveučilištu Hampton. U 2015., kada su svi govorili o ukrajinskoj krizi, neki su se čelnici pozivali i na osobnu zauzetost. To su, primjerice, učinili francuski predsjednik Francois Hollande i japanski premijer Shinzo Abe.
Ali češće su kao izgovor koristili unutarnje državne prilike. Prije sedam godina talijanski premijer Silvio Berlusconi otkazao je posjet Moskvi zbog financijske krize. Iz njegovog ureda su objasnili da prevladavanje problema zahtijeva stalni kontakt. Iz istog razloga u Parizu je ostao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.
Pariških gostiju vjerojatno neće biti ni ovaj put: dan ranije u zemlji su održani predsjednički izbori na kojima je pobijedio čelnik pokreta “Naprijed!”. Emmanuel Macron.
Zastupnici Velike Britanije također su propustili odmor u Moskvi zbog izbora. Tako je 2005. britanski premijer Tony Blair tijekom telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom rekao da neće moći prisustvovati paradi. Putin je imao razumijevanja, čestitao je Blairu rođendan i pobjedu njegove stranke na izborima.
Veze bez poziva
Kremlj, u pravilu, mirno prima odbijanja, ističući da se parada ne održava za strane goste, već prvenstveno za veterane. U situaciji masovnog bojkota 2015., ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov primijetio je da je pet godina ranije također bilo nekoliko stranih osoba visokog profila, iako se još nisu dogodili ni događaji u Donbasu ni aneksija Krima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ističe da njegove kolege uvijek imaju pravo izbora, iako izražava sumnju da svi sami donose taj izbor: “Neki ne žele, drugi ne smiju u “vašingtonski regionalni komitet”. Neki će se možda i sramiti, ali neka sami odluče.”
Čelnik susjedne Bjelorusije osudio je pak kolege koji odbijanje koriste u političke svrhe. "Druga je stvar kada ste zauzeti kod kuće", primijetio je. Prije 70. obljetnice pobjede, kada je popis uzvanika bio neobično mali, planovi Aleksandra Lukašenka pratili su se s posebnom pozornošću, ali on nije opravdao očekivanja. “U Bjelorusiji, prema ustavu, nitko osim vrhovnog zapovjednika ne može biti domaćin parade. 9. svibnja imat ćemo svoju paradu, kao u Moskvi”, rekao je Lukašenko, koji je, međutim, tijekom godina svog predsjednikovanja češće posjećivao parade u ruskoj prijestolnici nego u Minsku.
U Kazahstanu je svečani vojni marš u čast pobjede napušten prošle godine, a predsjednik zemlje je otišao u Moskvu na događaje. Kao rezultat toga, Nursultan Nazarbayev dobio je posebnu zahvalnost od Putina. “Ovo je znak našeg posebnog odnosa, savezničkih odnosa, vrlo smo zadovoljni time, želimo vam zahvaliti na tome”, rekao je ruski čelnik.
Nazarbajev je, kao i drugi gosti, na paradu 2016. stigao bez tradicionalne pozivnice. Jednostavno su ih prestali slati, objasnili su iz Kremlja, ali naglasili da su svi gosti dobrodošli. Među njima će vjerojatno opet biti i predsjednik Kazahstana - uostalom, mimohod u Astani već je održan.
Tiskovni tajnik ruskog čelnika Dmitrij Peskov u srijedu je 10. svibnja objasnio zašto na ovogodišnjoj Paradi pobjede u središtu Moskve nije bilo stranih gostiju.
Objašnjenje se pokazalo vrlo jednostavnim - nije se radilo o obljetnici, zbog čega nije planirana vrlo široka proslava. Zbog toga nije bilo predviđeno sudjelovanje većeg broja gostiju iz drugih zemalja, prenosi TASS riječi glasnogovornika Vladimira Putina.
Peskov je naglasio da je šef Moldavije Igor Dodon 9. svibnja stigao u Moskvu na osobni poziv ruskog predsjednika. Političari su se nedavno sastali u Biškeku u sklopu samita EurAsEC-a.
/ Srijeda, 10. svibnja 2017 /Teme: Dan pobjede
Parada pobjede u Moskvi ove godine nije uključivala nazočnost velikog broja čelnika strane zemlje, rekao je tajnik za medije ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
Dmitrij Peskov: “Budući da se nije radilo o obljetnici, nije bilo predviđeno šire međunarodno sudjelovanje.”.
Peskov je također objasnio da je moldavskog predsjednika Igora Dodona na paradu u Moskvu pozvao ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom njihovog nedavnog sastanka na marginama samita EurAsEC-a u Biškeku. Prema riječima Peskova, Dodon je prihvatio poziv sa zahvalnošću, što objašnjava njegovu prisutnost na paradi 9. svibnja.
Osim toga, Peskov je izrazio iznenađenje zbog izvješća o navodnom namjernom povećanju odaziva na skup “Besmrtni puk”
.
U svečanom mimohodu na Crvenom trgu u Moskvi sudjelovalo je gotovo 10 tisuća vojnika i 114 jedinica tehnike. Očekivalo se da će iznad Crvenog trga letjeti 72 zrakoplova, no zbog lošeg vremena odlučili su otkazati ovaj dio parade. Avioni i helikopteri vratili su se na matične aerodrome.
NTV i NTV.Ru uživo su prenosili paradu u Moskvi.
Široko međunarodno sudjelovanje na paradi u povodu 72. obljetnice pobjede u Velikom Domovinskom ratu ove se godine ne očekuje, rekao je tajnik za medije ruskog predsjednika Dmitrij Peskov. Ovo izvještava RIA Novosti.
Vladimir Putin pozvao je predsjednika Moldavije Igora Dodona na sastanak u Biškek, a on je prihvatio poziv. Drugo međunarodno sudjelovanje nije bilo predviđeno jer se nije radilo o obljetnici.
Više od 10 tisuća vojnog osoblja i više od 100 jedinica modernog naoružanja i vojne opreme. Vladimir Putin tradicionalno je pozdravio sudionike parade i čestitao zemlji praznik.
Tiskovni tajnik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov objasnio je zašto na paradi povodom Dana pobjede u Moskvi nije bilo šefova stranih država, osim predsjednika Moldavije Igora Dodona. Riječi Peskova prenosi RBC.
Dužnosnik Kremlja rekao je da, budući da se u ovom slučaju ne radi o godišnjici pobjede, nije predviđeno široko međunarodno sudjelovanje. Istodobno, Vladimir Putin dogovorio je s moldavskim čelnikom posjet Moskvi na sastanku u okviru samita EurAsEC-a u Biškeku.
Peskov je također rekao da je Kremlj iznenađen izvještajima o navodnom namjernom povećanju odaziva na povorku “Besmrtni puk” . Prema riječima predsjedničina press tajnika, nema potrebe za organizacijskim radnjama kako bi se inicirao veći odaziv na skup, jer je popularnost “Besmrtni puk” već je super.
Dan ranije, na kraju Parade pobjede u Moskvi, ruski predsjednik Vladimir Putin položio je cvijeće na grob Neznanog vojnika, nakon čega je predvodio mimohod “Besmrtni puk” s portretom oca, frontovca.