76. Pravopis čestica NE s različitim dijelovima govora, NE i NI.
1. Odvojeno se piše:
- čestice bi(b), isto(g), da li(l) (bi pročitao, otišao bi, isto),
- čestice ovdje, uostalom, kažu, kao da itd. (Nije odavde. Ti to znaš!);
2. Pisano s crticom:
- čestice nečega, nečega, bilo, -ka, -de, -s, -tka, -tko, -da (da, netko, daj mu, dosta),
Pravopis čestica NE s različitim dijelovima govora
| Dio govora |
odvojeno |
|
| 1. ako se ne koristi bez (neznalica, nevolja), |
1. ako postoji ili se podrazumijeva protivljenje; ne prijatelj, nego neprijatelj), |
|
| 1. ako se ne koristi baza (neoprezno, neopisivo). |
1. ako postoji ili se podrazumijeva opozicija uz veznik a (ne velik, mali), |
|
| s neodređenim i niječnim zamjenicama bez prijedloga (nekoliko, nitko, nešto) |
uvijek odvojeno (ne tri, ne sedmi) |
|
| zamjenica | s drugim kategorijama zamjenica (ne u mom razredu, ne na našem katu) | |
| ako se bez toga ne upotrebljava (mrziti, biti zbunjen) |
sa svim ostalim glagolima (ne znati, plakati |
|
| ako bez ne ne koristi se (mrzi, zbunjen) |
sa svim ostalim participima (ne znajući, za plakanje) |
|
| particip |
| pričestivši se |
ako puni participi nemaju uza se zavisne riječi (učenik bez nadzora) |
1 . ako puni participi imaju zavisne riječi (učenik koji nije stigao na vrijeme), |
| 1 . ako se bez ne koristi (smiješno, nemarno), |
1. prilozi koji završavaju na -o, -e, ako postoji ili implicira suprotnost (nije smiješno, nego tužno), |
Zadaci i testovi na temu "Pravopis čestica NE s različitim dijelovima govora, NE i NI."
- Čestica kao funkcijski dio govora - Čestica 7. razreda
- Čestice - Morfologija. Funkcionalni dijelovi govora 10. razred
Lekcija: 1 Zadaci: 9 Testovi: 1
Čestica se uglavnom koristi za pojačanje (ponekad za prenošenje negativnog značenja) i obično se piše zasebno.
- Čestica ni koristi se u odričnim rečenicama za jačanje negacije. Na primjer: Ne vide se ni mjesec ni zvijezde. Predikat s negacijom može se samo implicirati: Ni duše na ulici.
- Čestica se koristi za jačanje iskaza u koncesivnim frazama bez obzira tko, gdje, bez obzira koliko puta, itd. Na primjer: Gdje god pogledam, svuda je trava zelena (u smislu "posvuda" posvuda).
- Čestica se upotrebljava u stabilnim izrazima sa značenjem nesigurnosti: ni ovo ni ono, ni riba ni meso, ni stajati ni sjediti itd.
- Čestica se uvijek piše odvojeno, osim u sljedećim slučajevima:
b) u odričnim prilozima: nigdje, nikad, niotkuda, niotkuda, nikako itd.
Vježba 443. Pročitajte i objasnite kontinuirano pisanje čestice not u istaknutim riječima.
1. Lisa je znala kakva mržnja postoji između njihovih očeva (P.). 2. Ali kažu da si nedruštven: u divljini, na selu sve ti je dosadno (P.). 3. Glavno joj je bilo riješiti se omraženog braka (P.). 4. Zauvijek ću otići iz Rima: Mrzim ropstvo (P.). 5. Zalutao je susjed k meni, neočekivano uhvativši dušu u tragediji u kutu (P.). 6. Na istoku se graniči s divljim, nenaseljenim mjestima, neprohodnom močvarom (P.). 7. Posjetio sam Perovskog, koji mi je pokazao nedovršene slike Bryullova (P.). 8. Mladić se osjećao potpuno nesposobnim za civilnu službu (P.). 9. Male jasike osvajaju čak i travu i rastu, bez obzira na sve (Prishv.).
Vježba 444. Prepiši otvarajući zagrade. Ne pišite česticu zajedno ili odvojeno.
- Ako se sretnem s (ne)prijateljem, ulazim s njim u bitku, (ne)gledajući na njegovu nadmoć (Korak). 2. (Ne)sam (ni)sretan sa svojim prijateljem, nego s njegovim bratom: uvrijedio me. 3. Imam ga. . . tvoja domovina, tvoj rodni zrak, prijatelji i (ne)prijatelji (Gonč.). 4. Ogorčeno je rekao: “Više (nisi) moj prijatelj!” 5. (Ne)povoljna situacija utjecala je i na zdravlje pacijentice. 6. Moje mišljenje službenici su prihvatili s očitom (ne)naklonošću (P.). 7. Nakon te noći osjećao sam se kao da sam umro dugo vremena: bile su to godine (ne)bivanja (Gladk.).
- Gnjavio je varalicu ne iz (ne)pristojnosti i lakovjernosti (P.).
- Od okoline se primjetno izdvajao svojom (ne)pristojnošću, a prije svega prirodnom inteligencijom i dosjetljivošću. 10. (Nije bilo) slave, sve mi je već bilo jasno (Č.). I. (Ne)iskrenost, izbjegavanje i dvoumlje shvatila je kao osobnu uvredu (Gladk.). 12. Osvojila ju je (ne) djevojčina iskrenost, već činjenica da (nije) obično ljubazna i privržena. 13. Uvjeren u (ne)blagodatnosti lutalačkog života, Morgach se sam vratio (T.). 14. (Ne)sreća ili kako mi kažemo (ne)moj zadatak se nastavio... (T.). 15. Završetak rata u Koreji bio je ozbiljan (ne)uspjeh za ratne huškače (Ehrenb.).
1. Morgač je iskusna osoba, po vlastitom mišljenju, (ne) zla i (ne) ljubazna, ali više proračunata (T.). 2. Asja je dobila čudan, (ne)uobičajen odgoj, (ne)imajući (nikakva) ništa zajedničkog s odgojem samog Gagina (T.). 3. Lukerya je ispričala svoju priču gotovo veselo, (ne)žaleći se i (ne) tražeći sudjelovanje (T.). 4. Danima i noćima (ne) jak, ali (ne) slobodan vjetar parao je (M.G.). 5. Dunyashev (ne) jak, ali transparentan glas zvučao je (ne) iscrpljeno (M.G.). 6. Bolovi u obrazu (nisu) bili jaki, već su se širili po cijelom tijelu (M. G.). 7. Čovjek oštrog nosa stisnut u kutu sofe, (ne)interesantan ni po čemu (M.G.). 8. Miša je prepisao (ne)brzo, ali jasno, bez grešaka (M. G.). 9. Samghin se (ne)ugodno tresao, (nije) naspavao i bio (ne)zadovoljan putovanjem (M.G.). 10. Bio je to čovjek (ne)preko četrdeset godina (M.G.).
- Sve je bilo posuto nekakvom (ne)vidljivom, ali jetkom prašinom (M.G.).
- Oči su mu gledale ravno, (ne) mičući se, (ne) trepćući (M.G.). 13. Mala žena je vrištala radosno, ali (ne)glasno (M.G.). 14. Sa stabala kestena padalo je dlanasto lišće, ali se vjetar gotovo (nije) osjećao (M.G.). 15. Sve je bilo (ne) veliko, ali je u njemu bilo puno riba.
- U njegovoj staji bilo je (n...) neko smeće koje je (n...) trebalo. 2. Otišao je u svoju sobu i zaspao kao (n...) krivo dijete (Č.). 3. Sonya se osjećala iscrpljeno, (n...) za što (n...) je bila sposobna - barem plakati! (Čajnik.). 4. Svi su vidjeli da je to čovjek potpuno (p...) sposoban biti znanstvenik. 5. Surkov se namrštio od ozlojeđenosti, (n...) ljut što banja tako dugo priča (Fad.). 6. Odbili su ga kao chelsiek, (p...) za koji posao (n...) odgovara (T.).
- Bio je potpuno (n...) poslušan u svojim zahtjevima za automobil i nakon trosatnog testa kako (. .) što (n...) se dogodilo
Vježba 447 Prepiši otvarajući zagrade. *
1. Jesam li stvarno do neba draži od svih (ne)primjećenih od tebe? (L.). 2. (Tek što je jedna misterija smrti, koja je ostala (ne)riješena, bila završena pred njegovim očima, pojavila se druga (L.T.). 3. Na svemu je bio hladan pokrivač (ne)osunčane rose (L.T.). 4. Sve je bilo zaodjenuto tišinom (ne)ogorčenom, koju (ne)bude čak ni jeka zračnih pjevača koji jedva dopiru do uha, nestajući u prostoru (Gl.). 5. Preko (ne)osušenih kredastih rtova planine zvonjava se počela kotrljati (Šol.). 6. Među sivim, još neodjevenim stablima, zelena je bila ptičja trešnja (Prishv.). 7. I on [Metelitsa] je hodao naprijed brže i slobodnije laganim, životinjskim korakom (ne) gravitirajući prema tlu (Fad.). 8. Ispostavilo se da je rijedak mineral koji još nitko nije proučavao. 9. Malo je vjerojatno da ste se trebali oslanjati na (ne)proučeno gradivo. 10. Mladić je tužno gledao po golim zidovima (još)neočišćene sobe. I. Sijeno je ležalo (ne)požnjeveno. 12. Znanstvenici su morali puno raditi na još (ne)riješenoj misteriji ove špilje. 13. Dugi (ne)tihi pljesak grmio je dvoranom.
- Po (ne)prestajem pucketanju drva i mrmljanju motora dalo se zaključiti koliko je željeza tu stavljeno preko noći (Leon.).
- Fotografija koja je (ne)savršena u izvedbi. 2. Djelo koje je planirao, ali (ne)dovršio. 3. Dijete je došlo u (ne)opisano oduševljenje. 4. Sve je zanimala (ne)opisana operacija. 5. Dijamant (ne) procijenjen od draguljara. 6. Djeca su (ne)cijenjeno blago. 7. (Ne)čuveni (ne)viđeni procvat znanosti u svijetu. 8. Materijal (ne)prikladan za nas u kvaliteti. 9. Vlak se (ne)približava stanici. 10. (Ne)određen zvukom.
- (Ne)odlučan raditi. 12. (Ne)promišljen čin za odraslu osobu. 13. (Ne)ozbiljno promišljen čin. 14. (Ne)izvještaj koji je pripremio prijatelj. 15. (Ne)pripremljen student za ruski jezik. 16. (Ne)imati vremena posjetiti sve. 17. (Ne)uspješan učenik u ruskom jeziku. 18. Suborac koji (ne) može izdržati svađu. 19. Dijete (ne)držano u karanteni. 20. (Ne) osoba ograničenih sredstava. 21. Projekt (ne)ograničen materijalnim troškovima. 22. Pritisak boraca, (ne)suzdržan od neprijatelja. 23. (Ne)suzdržan u odnosima sa drugovima. 24. Osoba koja je potpuno (ne)obrazovana i (ne)odgojena u ophođenju s drugima.
Vježba 450. Prepiši otvarajući zagrade i uvrštavajući čestice ne ili niti.
1. Živio je kao (. . .) koga je (. . .) primjećivao oko sebe i (. . .) koga (. . .) treba (T.). 2. Vasilisa Egorovna je održala obećanje i (...) kome je (...) rekla (...) jednu riječ, osim... svećeniku (P.). 3. (. . .) koga poznaješ tako (. . .) kao sebe (P.).
- (. . .) koji (. . .) će nam dati ove knjige. 5. Živio je (...) koji je bio gospodin Dolgov sa svojom ženom i kćeri Nadyom (N.). 6. Trebao bih se bojati i sramiti (...) koga i (...) čega! (Gonč.). 7. Klen (. . .) izmet (. . .) mogao je zaboraviti Solokhinu izdaju i, pospan, (. . .) prestao ju je grditi (G.).
- Činilo se da sam od rođenja (. . .) bio na takvim praznim mjestima: (. . .) gdje (. . .) treperi svjetlo, (. . .) se može čuti (. . .) kakav zvuk (T .).
- U šumi, kao (...) u onome što se (...) dogodilo, nastavio se proljetni život (Prishv,).
1. (...) jedna (...) se njiše na brezama Bijela lista(P.).
- (. . .) jedan sat (. . .) morao je ostati kod kuće (G.).
- (. . .) budući da mi je iz dosade povjerio svoje snove (L.). 4. Svih ovih dana ja (...) nikada nisam odstupio od svog sustava (L.). 5. Tip (...) mi je jednom pričao o tebi (N. Ost.). 6. Starac je (...) jednom u životu (...) izgrdio i (...) kaznio djecu (Gl.). 7. Tako je razmišljao (...) sam, naravno (M. G.). 8. Klim je odagnao te misli, promislio (...) desetak puta (M. G.). 9. Ja... (...) jednom (...) sam bio na topničkom poligonu (Ign.). 10. Nakon svađe, prijatelji su se sreli (. . .) jednom, ali (. . .) nikada nisu uspjeli razgovarati od srca do srca. I (. . .) jedan od boraca (. . .) se pokrenuo, iako su svi znali da se smrt (. . .) može izbjeći.
Vježba 453. Iz pravopisnog rječnika ispiši 5 riječi - niječne i neodređene zamjenice te priloge s ne i niti.
Vježba 454. Prepiši tako da otvoriš zagradu i uneseš česticu ne ili niti.
1. (...) slast ružičastih zraka, preteča jutarnjeg Feba, (...) blagi sjaj azurnog neba, (...) miris što se širi s polja, (...) brzi let konja revnog... - ( . . .) da duša (. . .) razveseli (Bat.). 2. U pustinji (. . .) se mogla čuti (. . .) duša (P.). 3. Ali Kochubey je bogat i ponosan (...) na konje duge grive, (...) zlato, danak od krimskih hordi, (...) imanja predaka (P.). 4. Malodušnost moja (. . .) koja (. . .) muči, (. . .) brine, a moje srce opet gori i ljubi jer (. . .) ono (. . .) može ljubiti (P.) . 5. Kuće su nove, ali su predrasude stare. Radujte se - (...) njihove godine, (...) moda, (...) požari će uništiti (grč.). 6. (...) bilo je lice na kojem je (...) bilo izraženo zadovoljstvo. . . (G.). 7. (. . .) vjetar bjesni nad šumom, (. . .) potoci teku s planina - Frost guverner patrolira svojim područjem (P.). 8. Čovjek mora raditi, marljivo raditi, bez obzira tko je (...) (Ch.).
Ukidanje 455. Prepiši otvorivši zagrade i umetnuvši česticu ne ili niti.
1. Pokazalo se da je “osoba” (. . .) nitko drugi nego umirovljeni službenik (S.-Shch.). 2. Zapovjednik je dobro znao da će (...) netko drugi (...) moći bolje izvršiti njegovu zapovijed od ova dva vojnika. 3. (...) netko drugi, naime otac, donio je ove knjige. 4. (. . .) mogao ih je netko drugi i (. . .) dovesti. 5. (. . .) što bi drugo (. . .) moglo utjecati na njega više od pisma prijatelja. 6. Blagostanje se sastojalo (...) ni u čemu drugom nego u mirnom redu (Zgužvano.). 7. Bio je to (...) ništa više nego poziv s instituta.
Vježba 456. Prepiši otvarajući zagrade i ističući glagole s prefiksom pod-.
1. [Nedopyuskin-otac] borio se kao riba o led, (nije) dovršio jelo, (nije) dovoljno spavao (T.). 2. Ujutro je (ne)rijetko skočio (ne) mnogo kasnije nego inače, i stoga (nije) završio doručak i (nije) popio čaj. 3. Lektor (nije) primijetio tipfeler u tekstu. 4. (Nije) samo čovjek s pištoljem (Ch.) je bio dovoljan. 5. Unuk još nije stigao do stola, a posuđe je još bilo sigurno kod nas. 6. U njegovoj kući uvijek je bilo nečega (ne)dovoljno (G.). 7. Mlijeko je očito (ne)fermentirano. 8. Krv (Ch.) je curila iz (ne)kuhanih pilića. 9. Na usnama je zamro započeti (ne)dovršeni stih (P.). 10. Roman koji je (ne)čitao otac ostao je na stolu. I. Njive (ne)svršene, usjevi (ne)posijani, redu ni traga (N.). 12. Ovaj odjeljak treba (ne) doraditi, već preraditi. 13. . . . Napravio je dodatnih petnaest letova zbog jučerašnje (ne)ispunjene kvote (B. Pol.). 14. I zarobljenik s planinske visine, sam iza grmljavinskog oblaka, čekao je povratak sunca, (izvan)dohvata grmljavinske oluje (P.). 15. Na stolu naprstak, kalem konca i čarapa koju je (ne) isplela starica (Gl.). 16. Tko žuri sabiti što još (ne)stisnuto, tko žuri pokositi što još (ne)kosi (Priv.).
Vježba 457. Prepišite fraze koristeći pravopisna pravila osim participa i pridjeva.
Osoba koja je (ne)tolerantna prema bilo kome. Daleko (ne)tolerantna neugodnost. Potpuno (ne)tolerantno ponašanje.
(Ne)ugasli entuzijazam graditelja. (Ne)jenjavajući uzlet kreativne energije kod nas. Potpuno (ne)ugašena žeđ za znanjem. Broj koji (ne)je faktoribilan i (ne)djeljiv s tri.
Nikada (ne)djeljiva (ne)izvedena osnova. Uvijek (ne)pobjedljiva momčad. Momčad koja je (ne)pobjediva u konkurenciji. Šampion, nikad (nikad) poražen. (Netiha) gradska buka dan i noć. (Ne)tiho more. (Ne)tiho zavijanje vjetra. (Ne)vodopropusna školjka. (Ne) noga koja se savija u koljenu. Potpuno (ne)savitljiva noga. Volja koju ništa ne može savijati. (Ne)imitiran u izvedbi ove uloge. Predmeti (ne)vidljivi u magli. Gotovo (ne)razlučive nijanse boja. Proizvodi koji se ni po čemu (ne) razlikuju. (Ne)čujan šapat u gomili. Gotovo (ne)čujno šuškanje. Zvuk gaženja koji se nikad (ne)čuje izdaleka. Kroz (ne) vidljiv svijetu suze. Bakterije (ne)vidljive golim okom. Potpuno (ne)vidljivi gubici. Suze (ne)vidljive nikome. Nenadoknadiv gubitak. Predmet koji je (ne)zamjenjiv na putovanju. Potpuno (ne)zamjenjiv radnik. (Ne)moguć zadatak za putnika. Množitelj (nije) izvučen iz zagrade. Njegova (ne)podnošljiva sebičnost za sve. Bolest koja se nikako ne može izliječiti. Još nije izlječiva bolest. Gotovo (ne)izlječiva bolest.
Vježba 458. Prepiši, preuređujući sintagme tako da participi i pridjevi budu korišteni u kratkom obliku kao predikati.
Ovi nevoljeni predmeti. Naše nepobjedive trupe. Neki glasovi koji se ne izgovaraju u brzom govoru. Mnogo stranih riječi koje se ne sklanjaju u našem jeziku. Mnoge biljke se ne koriste kao lijekovi. Neodvojivi mir i sreća djece. Jezik neiscrpan u slaganju riječi. Vanjska politika SSSR, sastavni dio uzroka svjetskog mira. Neprihvatljivi prijedlozi kapitalističkih sila. Ovakvo ponašanje je potpuno nedopustivo. Nepodnošljiva i nepodnošljiva zubobolja. To su još uvijek nepremostive poteškoće. Njegovo osobno mišljenje je potpuno neovisno. Ove šume su gotovo neprohodne. Takva nepopravljiva greška. Neispunjeni dogovori kapitalističke zemlje.
Vježba 459. Prepiši otvarajući zagrade. Jednom crtom podcrtaj pridjeve s nastavcima -im eat-, a dvjema trpnim participima.
1. Dubrovsky mu je zahvalio [Troekurov] i ostao siromašan i (ne) ovisan (P.). 2. Voltaireov talent (ne)će se ponoviti, (ne)imitirati (P.). 3. Njegovo poštenje i nepotkupljivost su (ne)prevladani (G.).
- Sve njezine naredbe morale su se mijenjati, jer su uvijek bile (ne)izvršive (L.T.). 5. [Okean] je golem, sumoran, sumoran, bezgraničan, (ne)mjerljiv i (ne)ukroćen (Gonč.). 6. Sva familijarnost s (ne)poznanicima se (ne)tolerira (Gonč.). 7. Ti si mi sada (ne)propustljiv... (Gonč.). 8. Turkevič se (ne) iscrpljivao u šalama i dosjetkama (Kor.). 9. Uvjeravam vas, ostat ćemo sigurni i (ne)oštećeni (Ch.). 10. Da, svi mi govore da sam (ne)tolerantan (A. Ostr.). I. Sve se čini mogućim, ali potpuna sreća (ne) dostižna (M. G.). 12. Njegova rezerva pamćenja bila je (ne)iscrpna (M. G.). 13. Činilo mu se da za Austriju rat više nije (ne)zamisliv (S.-Tsensk). 14. Uvalev je bio posebno (ne)tolerantan prema zaposlenicima uprave (Leon.). 15. Jednom riječju, Leshina sreća u svim stvarima nije bila (ne)shvatljiva mom umu (Laur.). 16. Smirenost ovog čovjeka potpuno je (ne) poljuljana (Naslovna stranica.).. 17. Kuća je bila (ne)zamjenjiva za ulične bitke (Kat.). 18. Čibirev je, kao i obično, (ne)ogorčen (Kozak). 19. Bučno se radujući svojoj sreći, Matvey Yurgin je (ne) bio prepoznatljiv (Bub.). 20. Ove šume (nisu) bile odvojive od njegovih misli... (Paust.). 21. Ledeno prostranstvo tjesnaca sada se (nije) moglo razlikovati (Već). 22. Srp i čekić, zemlja i klas i zvijezda (Marsh.) su (ne)odvojivi. 23. Bakterije su (ne)vidljive golim okom.
- Ljudska istina i ljepota vječne su i (ne)prolaze (Gladk.).
- Skoro (ne)čujni su jecaji pacijenta.
Nažalost, ponekad i bez poznavanja domaćeg. Ima puno stvari na ruskom jeziku stroga pravila, za razliku od drugih, da tako kažem, “neslavenskih” jezika. Razmotrimo jedno od najhitnijih pitanja: kada se piše "nije", a kada se piše "niti"?
Kada napisati "ne", a kada "niti"
Kako bi se u potpunosti razumjelo kada se piše "ne", a kada "ni", treba jasno razlikovati svrhu obiju čestica. U pravilu se "ne" koristi za negaciju, a kada se koristi dvaput, za potvrdu. Čestica "ni" radije ima ulogu pojačanja (i kod jednokratne i kod dvostruke uporabe).
Kada napisati "ne"
- Negativne rečenice ("Nisam vidio", "Nisam to rekao").
- Dvostruka uporaba u rečenicama koje impliciraju potvrdno značenje ("Ne mogu ne reći...", "Nemoguće je ne primijetiti").
- U upitnim i uskličnim rečenicama (“Gdje sam bio”, “Zašto on nije heroj?”).
- Podređene rečenice ("Ostani ovdje dok se ne vratim").
- Vezni veznici “ne to”, ne samo..., nego”, “ne da ne..., nego”, ne to..., ne ono...” itd.).
Kada napisati "niti"
- Uobičajeno jačanje poricanja ("Nema duše u šumi", tj. nema uopće nikoga).
- Dvostruko negativan (“Ni dati ni uzeti”, “Gdje god pogledaš,...”).
- Prije predikata in podređene rečenice kako bi se pojačalo semantičko opterećenje ("Učinite sve što on traži").
- Kategorične naredbe ("Ne miči se!", "Ni korak nazad!").
- Odrične zamjenice i prilozi (“nitko”, “nikad”) i stabilne fraze (“Ostavljen bez ičega”, “Nemam s čime”, “Nema šanse”).
Stoga bi mnogima trebalo postati jasnije pitanje kada napisati "ne", a kada "niti". Međutim, u ovom slučaju više se bavimo suvremenim ruskim jezikom, ne dotičući se teme zastarjelih govornih obrazaca. Međutim, čini se da i na ovim jednostavni primjeri možete vrlo jednostavno razumjeti pravila za korištenje čestica "ne" i "niti".
Bilo kako bilo, mnogi ljudi ponekad moraju obnoviti svoje školsko znanje i češće pogledati svoje udžbenike. Inače, kao što se može vidjeti iz gore navedenog, pravila korištenja su prilično jednostavna. U svakom slučaju, prije nego što napišete rečenicu, trebate procijeniti situaciju, a zatim, na temelju pravila, umetnuti željenu česticu.
http://www.kievkomfort.com.ua/
Ljeto dolazi vrlo brzo! Stoga je vrijeme da razmislite o udobnosti klimatskim uvjetima u sobi. Klima-uređaji vas spašavaju po vrućem vremenu i griju po hladnom vremenu. Nudimo kupnju klima uređaja u Kijevu. Samo visokokvalitetni klima uređaji po najpovoljnijim cijenama.
Pravopis čestica s različitim dijelovima govora
1. Čestica ni(nenaglašeno) dio je odričnih zamjenica nitko, ništa, nema i sl. i odričnih priloga bilo gdje, nigdje, nikad i sl.
Zamjenice i prilozi s prefiksiranim česticama ni koriste se u rečenicama s niječnim predikatom (s predikatom postoji negacija Ne), te zamjenice i prilozi s česticom prefiksa Ne upotrebljavaju se u bezličnim (infinitivnim) rečenicama s potvrdnim predikatom. Usporedi: nisam se nikome obratio - nema se kome obratiti, nisam ni zbog čega išao tamo - nema potrebe ići tamo; Nisam nigdje išao u šetnju - nema se gdje šetati. Odstupanja se nalaze u pojedinim izrazima: ostati bez ičega, ostati bez ičega, smatrati se za ništa i sl. Usp. također: nema potrebe raspravljati (u značenju “ne treba”, “nema potrebe”) - lijek više nije potreban (u značenju “nepotrebno”, kao predikat).
Niječni predikat može biti odsutan u rečenici, ali može biti impliciran, na primjer: Nema mjeseca ni zvijezda na nebu; Nema ljudskog prebivališta, nema žive duše u daljini (Čehov).
Bilješka. Postoje različite kombinacije: nitko (nitko) - niti jedan (mnogo); ne jednom (nikada) - više puta (često). Srijeda: nitko od nas nije pokleknuo u trenutku opasnosti - nitko od nas nije spreman na ovo, nikad ga nismo sreli - sreli smo ga više puta. Kombinacija s česticom ni uvijek se koristi zajedno s niječnim predikatom.
2. Čestica ni pišu se odvojeno, s izuzetkom niječnih zamjenica (bez prijedloga) i niječnih priloga. Sri: nitko - ni od koga - niotkuda.
Bilješka. Potrebno je razlikovati kontinuirano pisanje niječnih zamjenica i priloga (nitko, nigdje i sl.) i odvojeno pisanječestice ni s odnosnim zamjeničkim riječima (ni tko, ni gdje, itd.) u podređenim rečenicama, na primjer: Ne znam tko ste vi ili tko je on (Turgenjev); Kome god se Rostov obratio, nitko nije mogao reći gdje je suveren, ni gdje je Kutuzov (L. Tolstoj).
3. Čestica koja se ponavlja ni ima značenje veznika, npr.: Ovim putem se ne može ni voziti ni hodati; Od njega nije bilo vijesti dan ili mjesec; Priča ne teče ni tiho ni glasno. U ovim kombinacijama niti jedno nije jednako po značenju kombinaciji a ne, t j . djeluje kao negator. Oženiti se. među književnicima 19. stoljeća: Vrane se ne peku ni kuhaju (Krylov); On sam nije ni bogat, ni plemenit, ni pametan (Turgenjev); Elizej je bio starac, ni bogat ni siromah (L. Tolstoj).
Bilješka. Korištenje veznika-čestice koji se ponavlja ni u značenju “i ne” čini nepotrebnim veznik ispred sebe I. Kombinacija a ni jedno ni drugo(obično prije zadnjeg homogeni član rečenice) relativno su rijetke, npr.: U ovom slučaju ne odgovara ni jedno ni drugo; I postalo mi je lako i jednostavno, iako ni jednostavno ni lako (ovdje je u susjedstvu sjedinjenja); Žalosno je plakao, vojnik, za svojom djevojkom, ni mužem, ni bratom, ni kumom, ni provodadžijom, ni ljubavnikom (Tvardovski).
4. Pojedinačno ili ponavljajuće ni ulazi u sastav stabilnih frazema, npr.: svakako, kao da ništa nije bilo, niotkud, ni riba ni živina, ni živa ni mrtva, ni dva ni jedan i po, ni ovo ni ono, ni daj ni uzmi , ni više ni manje, ni više ni manje.
5. U nezavisnim uskličnim i upitnim rečenicama (često uz riječi samo, zaista) piše se niječna čestica Ne, au podređenim rečenicama (s koncesivnim značenjem) za pojačavanje potvrdnog značenja - čestica ni. Sri: Gdje god se okrenuo! (općenito značenje: "kontaktirao na mnogo mjesta"). “Kamo god se okrenuo, susreo ga je ravnodušan stav; Što majka nije učinila za svog bolesnog sina! - Što god je majka činila za bolesnog sina, ma kako mu pokušavala pomoći, nije ga mogla spasiti. Oženiti se. Vidi također: Kakvi se trikovi ne mogu koristiti mali čovjek, da ne propadne, da dobije punu šaku sreće, kakva god zanimanja sam sebi smisli, ali sreće ipak nema (uz pomoć sindikata A nezavisne rečenice su povezane, u prvom dijelu nema podređene rečenice s koncesivnim značenjskim prizvukom, pa se piše Ne). Oni ne daju ništa, ali on neće ništa (sličan slučaj).
Napomena 1. U podređenim rečenicama potrebno je razlikovati spojeve tko god, što god, gdje god i sl. koje sadrže česticu ni, uz odnosnu riječ, te spojevi tko ne bi, taj ne bi, gdje ne bi i sl. koji sadrže česticu Ne, koji se odnosi na predikat. Oženiti se. Svima je pomagao savjetima, ma tko mu se obratio. - U našem kotaru, možda, nema nikoga, koji se ne bi k njemu obratio za savjet; Gdje god bili, sjetite se svojih obaveza. - Malo je obitelji u Bjelorusiji u kojima nije bilo žrtava Velikog domovinskog rata.
Napomena 2. U uskličnim rečenicama s potvrdnim značenjem moguće je upotrijebiti česticu ni u kombinacijama sa značenjem “bez obzira tko (što, koji, itd.)”, na primjer: - Tko ti je to rekao? - Tko god to rekao!